Glavobolje i migrene vrlo su čest i onesposobljavajući poremećaj unutar populacije sa značajnim socioekonomskim teretom koji utječe na funkcioniranje i kvalitetu života pojedinca.

Dijagnoza glavobolje postavlja se na temelju kliničkih entiteta (opis simptoma, pojava, frekvencija i trajanje napadaja boli, lokalizacija i kvaliteta boli) i na isključivanju ili dokazivanju patomorfološkog supstrata koji dovodi do glavobolje.

Okidači napada glavobolje

Brojni čimbenici utječu na pojavu, intenzitet i duljinu trajanja migrenskih napadaja i glavobolja. Neki od glavnih čimbenika su genetska predispozicija, različiti okolišni čimbenici i pravilna prehrana. 70 % oboljelih od migrene izvještava o pozitivnoj obiteljskoj anamnezi svojih predaka. Okolišnim čimbenicima smatraju se stres, vremenske promjene, prekomjerna sunčeva svjetlost, menstrualni ciklus kod žena, nedostatak sna, umor, gladovanje, neadekvatna hidratacija, tjelesna aktivnost, prekomjerna konzumacija alkoholnih pića i razni osjetilni podražaji (mirisi, buka).  Navedeni čimbenici predstavljaju okidače migrene za 73-80 % pacijenata.

Još jedan važan i vrlo čest okidač napada glavobolje je stres. Glavobolje se mogu podijeliti na psihogene, u kojih je primarni uzročni čimbenik psihijatrijski poremećaj, i psihosomatske, u kojima su povezani psihološki i somatski uzročni čimbenici. Stres, anksioznost, zabrinutost, depresivnost, emocionalna nestabilnost i izoliranost česti su uzročnici glavobolje. Oboljeli mogu izbjeći napad migrene ili smanjiti učestalost pojavljivanja ako porade na emocionalnoj stabilnosti i otpornosti na svakodnevne probleme.

Utjecaj prehrane i mikronutrijenata na glavobolje i migrenu

27-30% pacijenata različite sastojke iz hrane smatraju glavnim okidačima. Najčešće namirnice i pića za koje je prijavljeno da djeluju kao okidači su čokolada, kava, orašasti plodovi, salama, sir, citrusno voće, mlijeko i alkoholna pića. Najčešći sastojci hrane za koje je dokazano da služe kao okidači migrene su kofein, mononatrijev glutamat (MSG), umjetna sladila, nitriti, gluten i biogeni amini (npr. histamin, tiramin, feniletilamin).

Kontinuiran i adekvatan unos ugljikohidrata (izbjegavanje gladovanja i/ili preskakanja obroka) koristan je kako bi se spriječio napad migrene. Konzumacija namirnica s visokim glikemijskim indeksom može rezultirati brzim povećanjem koncentracije glukoze u krvi, nakon čega slijedi njen nagli pad, koji je povezan s početkom napada migrene. 

Oboljeli od migrene imaju dokazan manjak magnezija, vitamina D, riboflavina, niacina, vitamina B12, te niže razine koenzima Q10 i L-karnitina. Noviji pristup liječenju simptoma migrene uključuje unos nutrijenata kao što su adekvatan unos magnezija (Mg), koenzima Q10 (CoQ10), alfa lipoične kiseline (ALA), L-karnitina, vitamina B skupine (riboflavin, niacin, B12) i vitamina D. Navedeni nutrijenti imaju pozitivno djelovanje na funkciju mitohondrija, djeluju protuupalno te poboljšavaju antioksidativan sustav organizma čime smanjuju učestalost, intenzitet i trajanje migrenskih napadaja. Također, povećani unos omega-3 polinezasićenih masnih kiselina može znatno utjecati na prevalenciju migrene te ublažiti i ukloniti njenu pojavu.

Novija znanstvena istraživanja navode primjenu različitih dijeta u svrhu prevencije i liječenja migrene. Jedna od njih je eliminacijska dijeta koja se temelji na prepoznavanju potencijalnih prehrambenih okidača te njihovog uklanjanja iz svakodnevne prehrane. Negativna strana provođenja ove dijete je potpuno izbjegavanje određenih namirnica ili sastojaka hrane što može uzrokovati pothranjenost, ali i stres te lošu kvalitetu života oboljelih. Stoga se preporučuje vođenje dnevnika prehrane i migrene uz savjetovanje nutricionista.

Liječnici su dali preporuke prakse pod nazivom SEEDS (sleep, exercise, eat, diary and stress – spavanje, vježbanje, jelo, dnevnik i stres) kako bi pomogli oboljelima od migrene modificirajući komponente njihovog načina života u svrhu smanjenja intenziteta i učestalosti pojave migrene.

Povezanost mozak-crijeva ukazuje na dvosmjeran odnos između probavnog i središnjeg živčanog sustava. Prema trenutnim saznanjima, migrenska glavobolja kod pacijenata koji imaju Helicobacter pylori može se poboljšati nakon iskorjenjivanja bakterije. Migrene s dugom povijesti glavobolje i učestalim napadima imaju veće šanse za dijagnozu s IBS-om. IBS i migrena dijele neke sličnosti i mogu promijeniti sastav mikroflore crijeva, a time mogu utjecati na poveznicu crijeva-mozak i upalni status. Migrena može biti povezana i s celijakijom te bi ovo stanje posebno trebalo provjeriti kod pacijenata koji imaju migrenu s kalcifikacijom na zatiljnim i tjemeno-zatiljnim režnjevima mozga. Kod ovih pacijenata dijeta bez glutena također može biti učinkovita u smanjenju učestalosti migrene.

U istraživanju provedenom na 170 sudionika, od kojih je 1 skupina koristila 6,25 mg povratića (Tanacetum parthenium) 3 puta dnevno i kontrolne skupine koja je konzumirala placebo, prijavljena je statički značajna i klinički relevantna redukcija migrenskih glavobolja u usporedbi s placebom.  Preporuka u liječenju: 100 mg dnevno  

Lokalna primjena ulja paprene metvice ima dugotrajan učinak hlađenja na kožu, povećava prokrvljenost i sadrži mentol koji pomaže smanjiti bol. Glavobolja je vrlo često povezana s lošom cirkulacijom krvi pa masiranje s eteričnim uljem mente u prednji dio čela i vratne žile pomaže krvnim žilama bolju cirkulaciju. Zbog opuštajućeg učinka na mišiće posebno je koristan kod glavobolje izazvane stresom. Dovoljno je staviti 2-3 kapi ulja metvice u ruke i nježno utrljati na obrve i sinuse, ali izbjegavati nanošenje ulja u blizini očiju.

Preporuka za kurativno djelovanje:

Kod akutnih napada, dermalno se koristi 10 do 20% eterično ulje paprene metvice i 10% estragon metil kavikol u ulju makadamije à prvih sat vremena svakih 15 minuta,  drugi sat svakih 30 minuta i nakon toga svaki drugi sat. Maže se područje čela, sljepoočnica i stražnjeg dijela vrata

Trudnoća i dojenje su situacije koje nalažu poseban oprez u liječenju i profilaksi migrene i glavobolje. Zbog ograničenja upotrebe farmakoloških lijekova naglasak treba staviti na nefarmakološki pristup poput biofeedback tretmana, redovitog vježbanja i modificiranja životnih navika. Prehrambene okidače bilo bi dobro ustanoviti prije trudnoće. Vrlo je važno održavanje hidratacije i elektrolita, posebno ako su prisutne mučnine i povraćanje. Suplementacija magnezijem povoljna je za akutni i preventivni tretman.

ZAKLJUČAK

• Liječenje tenzijske glavobolje sastoji se od uklanjanja okidača za glavobolju. Oni mogu biti organski – bolesti zuba, sinusa, muskulature oko zglobova i vrata, te psihogeni – stres, anksioznost i depresija

• Za profilaktičko suzbijanje migrene mogu se koristiti biljni pripravci, vitamini, psihološke metode relaksacije, promjena životnih navika. Uspjehom u profilaksi migrene smatra se smanjenje učestalosti napadaja ili intenziteta boli za 50%

• Umjereno konzumirati ili izbjegavati: mononatrijev glutamat, kofein, umjetna sladila, biogene amine, alkohol, nitrite, gluten, prevelike doze natrija. Izbjegavati gladovanje i prehranu visokog glikemijskog indeksa, a uvesti više manjih obroka dnevno

• Svakodnevno unositi preporučene doze nutrijenata u svrhu profilakse: magnezij, cink, vitamini B skupine, vitamin D, koenzim Q10, L-karnitin, alfa lipoična kiselina, omega-3 masne kiseline, probiotik. Održavati hidrataciju organizma, uredan san, voditi brigu o fizičkom stanju organizma (tjelovježba) i psihičkom (opuštanje, psihoterapija)

• Primjena nefarmakološkog liječenja: neurofeedback, suportivna psihoterapija, akupunktura, akupresura, masaža glave

• Primjena fitoterapije u svrhu profilaktičkog djelovanja indiciranim biljkama: obični lopuh, povratić, valerijana, kurkuma

• Primjena fitoterapije i aromaterapije u svrhu ublažavanja boli i popratnih simptoma u akutnom napadu: đumbir, eterično ulje lavande, eterično ulje mente, eterično ulje njemačke kamilice.